Radovi u lipnju

U lipnju je već potrebno svakih 7-10 dana pokositi travu, pogotovo na mjestima gdje ima automatsko navodnjavanje. Ako zapostavite redovito košenje trave, i dozvolite da naraste na visinu višu od 10-15 cm, trava će polegnuti. To će Vam onemogućiti jednoliku visinu trave, a i korijen se može ukuhati što će prouzrokovati žutilo. Travnjak je lijep dok je zelen, zato ga nemojte zapostaviti. Redovitom košnjom potičete travu da raste za što je potrebna prihrana, zato se pobrinite da travu redovito pognojite. Nakon svake treće-četvrte košnje jednomjerno posipajte gnojivo bogato dušikom. Poželjno je nakon gnojidbe zaliti travu. Količinu gnojiva određuje sastav istog. Ne zaboravite redovito zaljevanje i gnojidbu niti kad odete na godišnji odmor.

Vrijesovke i ostale zimzelene biljke zahtijevaju više vode za vrijeme suše. Ako se njihov korije isuši, teško da će se oporaviti, a mogu i potpuno uginuti. Zato ove biljke morate redovito zalijevati.
Ako još niste orezali listopadnu živicu, sad je krajnje vrijeme da to uradite, jer će mlade grane jako izrasti a živica će se prorijediti.

Ruže prihranjujte do kraja lipnja, početka srpnja da izdanci sazriju do jeseni. Ako ne sazriju lako se mogu smrznuti. Zato posljednje gnojenje mora biti siromašno dušikom, a bogato kalijem. Na 1 m2 posipajte 30-40 grama gnojiva i lagano ukopajte. Ako nema kiše na vidiku, malo zalijte biljke. Ruže penjačice koje godišnje jednom cvatu orežite. Tako će se ovogodišnji izdanci bolje razvijati, jer će se na njima stvoriti cvjetni pupovi za slijedeću godinu. Nakon orezivanja ravnomjerno postavite ružu na potporanj i povežite ju. Izdanke park ruža koji strše na cestu porežite da ne naprave štetu, jer najčešće imaju trnje na granama.

Početkom lipnja još se mogu saditi krizanteme. Nakon sadnje malo prikratite vrh biljke kako bi mogla grmoliko rasti.

Na ocvalim trajnicama porežite ocvale cvjetove, naravno samo onda ako ne krase sa svojim plodom. Stvaranje sjemena oduzima jedan dio energije od biljke, tako da to može utjecati na daljnji razvoj biljke. A da ne pričamo o tome da ocvali cvijet i nije neki ukras u vrtu.

Uholaši često oštete dalije. Najjednostavije je ako postavite zamke za te bube. Zamku možete napraviti od posudice promjera 10 cm, koju ćete pričvrstiti za daliju tako da gledaju prema dole. Rupice na dnu posude začepite. Unutrašnjost posudice obložite presanom piljevinom. Svako jutro pregledajte zamke. Uholaši su inače korisne bube: hrane se noću raznim lisnim ušima i malim bubama odnosno njihovim ličinkama.

Početkom travnja možete posijati maćuhice, myosotis i tratinčice. Ako ih posijete u posudu za klijanje do sredine lipnja će već izniknuti biljčice. U gornji sloj gredice za proklijavanje stavite malo vlažnog treseta da se korijen bolje razvije. Sjeme maćuhice, myosotisa i tratinčice je jako malo, zato budite pažljivi kad ih posijete. Ako ih pregusto sadite dobit ćete razdužene, slabe biljke, koje neće biti dobre za presadu. Zato nikad nemojte sijati tako da posipate sjeme direktno iz vrećice već uzmite po malo između palca i kažiprasta i po malo posipajte, po mogućnosti po jedno sjeme. Razmak između sjemena neka bude 1 cm. Ako ippak gusto izniknu, čim uspijete uhvatiti proklijalu biljku iščupajte ju.

Lukovice (tulipani, narcisi) samo onda vadite iz zemlje kada biljka požuti ili se povuče. Lukovice će tek tada biti potpuno zrele. Ako ih ranije izvadimo može se dogoditi da slijedeće godine neće cvasti ili će cvasti ali jako slabo. Kako se lukovice nebi oštetile koristite vile. Većina lukovica se nalazi duboko u zemlji. Zato vile zabodite malo dublje nego su lukovice, da se lukovice ne oštete. Nakon što ih izvadite iz zemlje dobro ih osušite, jer će se u suprotnom lukovica ukuhati ili razboljeti. Po mogućnosti lukovice sušite na sjenovitom i vjetrovitom mjestu, a ne na jakom suncu. Lukovice postavite u jedan sloj na suhom mjestu.